Papa Haamori Tau Tāpati 21 no Fëpuare 2021.

Publié le par Mapuanga terai

Tāpati 21 no Fëpuare 2021.

Papa Haamori

Tau

Färiiraa.

E te tau e, faaea muhu noa na òe.

A hiti ia mahana a maìri ua pö.

A hiti ia âvaè a maìri ua ao.

Ua puhi te mataì ua vava te rau.

Maìri mai ra te ua, ua haumärü.

 

E tau òe, òhipa noa ai.

Te maniania ra, te faaea muhu nao ra òe.

Tupu noa ai te aru te âpee ra òe.

Hotu noa ai te aru, âi noa ai te taata.

À hope ia àhune, te ara noa ra òe.

 

E tau te tau a tau ai.

Ta  ära i te äraraa te vai ra òe.

Te ära òe ma te tiàruhi òre.

Mätara noa ai te ùputa o te uì

Ruàu noa ai te taata, te âpï noa ra òe.

 

E te tau e, te  mau ra òe i te ora.

E te tau e, te mau ra òe i te pohe.

E te tau e, te mau ra òe i te tiàfaahouraa.

E te tau e, te mau ra òe i te ora mure òre.

I parau ai to òe, e tau to te mau mea atoà.

 

Haamaitaì tätou i te Atua i te hoê reo himene.

 

Himene.

Taramo 25

Teie ta Tävita parauraa ia tätou i teie mahana.

1 Taramo na Tävita. Te faaäraära atu nei au i ta ù värua ia òe, e te Fatu, 2 e ta ù Atua, te tiàturi nei au ia òe. Eiaha vau ia haamä, eiaha ta ù mau ènemi ia teòteò ia ù. 3 Eiaha roa tei tiàturi ia òe ra ia roohia e te haamä. O tei rave haavare noa i te hara ra, ia haamä atu ia. 4 E faaìte mai òe ia ù i to mau èà, e te Fatu, e haapii mai òe ia ù i to mau haereà. 5 E faaìte mai òe ia ù i te parau mau na òe ra, e haapii mai hoì ia ù; o òe hoì te Atua o to ù ora, te tiàturi nei au ia òe i te mau mahana atoà nei. 6 E haamanaò, e te Fatu, i to aroha faaherehere ra, e to hämani maitaì i te mau mahana i maìri aè nei. 7 Eiaha òe e manaò mai i te ìno e te mau hara o ta ù âpïraa ra; manaò mai rä òe ia ù, mä to aroha atoà, no to òe hämani maitaì, e te Fatu ra. 8 Maitaì to te Fatu e te piò-òre: e haapii mai ai o ia i te feiä hara i te èà tià mau. 9 E arataì o ia i te feiä âau marü mä te tià; e haapii mai o ia i te feiä âau marü i to na iho èà. 10 Te mau haereà a te Fatu ra, o te aroha ia e te parau mau, i te feiä i haapaò i ta na parau i faaau e ta na i faaìte mai. 11 Rahi noa iho ä ta ù nei hara, e te Fatu, e faaòre mai ä òe i to òe ra iòa. 12 O vai te taata i mataù i te Fatu? E faaìte o ia ia na i ta na èà ia hinaaro ra.13 E pärahi te reira taata mä te maitaì, e riro te fenua i to na ra huaai. 14 Te parau moè a te Fatu ra, tei te feiä ia i mataù ia na ra; e o rätou ta na e faaìte mai i te parau faaau na na ra. 15 Te tano noa nei ä ta ù mata i te Fatu, no te mea e tià ia na ia ìriti mai i ta ù âvae i te märei ra. 16 Ìte mai ia ù, e aroha mai ia ù, e àti hoì to ù i te moèmoè. 17 Ua rahi iho nei te mäuiui o ta ù âau, e faaora òe ia ù i ta ù mau àti nei. 18 E hiò mai òe i ta ù pohe e ta ù mäuiui, e faaòre mai òe i ta ù mau hara atoà nei.19 A hiò na i ta ù mau ènemi ua rahi, e te ûàna mai ra to rätou riri ia ù. 20 Faaitoito mai òe ia ù, ia ora vau ia òe; eiaha vau ia roohia e te haamä, te tiàturi nei hoì au ia òe 21 Ia ora vau i te parau mau e te parau tià; te tiàturi nei hoì au ia òe. 22 E te Atua e, ia ora Ìteraèra ia òe i to na atoà ra mau àti. Âmene.

 

Himene tätarahapa

 

Tenete 9.8-15

Teie te faaìteraa a te puta Tenete ia tätou i te tau no Noa,

8 Ua parau mai ra hoì te Atua ia Noa, e ta na mau tamarii atoà ra, nä ô mai ra, 9 O vau nei inaha, te fäfau nei au i ta ù nei faufaa ia òutou, e to òutou huaai a muri atu; 10 e te mau mea ora atoà i ô na ia òutou na, i te mau manu pererau ra, e te mau puaa ra, e te mau manu âvae maha atoà o te fenua; i te mau mea ora atoà o te fenua mai roto atoà mai i te pahï, e o òutou atoà na. 11 Te fäfau nei au i ta ù nei faufaa ia òutou, e e òre roa e hope faahou te mau mea ora i te pohe i te pape tiruvi; e òre hoì e tiruvi-faahou-hia e pohe roa atu ai te fenua ra. 12 Ua parau mai ra hoì te Atua, Teie te täpaò o te faufaa ta ù e tuu nei ei täpaò no ù, e no òutou na, no te mau uì atoà a muri noa atu: 13 O ta ù anuanua i roto i te ata ra ta ù ia e haapaò nei, ei täpaò no te faufaa na ù i to te ao atoà na. 14 E ia faatupu vau i te ata i nià aè i te fenua nei, e ua ìteä te anuanua i roto i taua ata ra; 15 ei reira vau e manaò ai i ta ù faufaa nei, o vau te tahi pae, e o òutou te tahi, e te mau mea ora atoà e rave rahi te huru; e e òre roa te pape e riro faahou ei tiruvi, e hope ai te mau mea ora i te pohe ra:

Haamaitaì tätou i te Atua no teie mau parau e tià ai.

 

Himene òaòa.

 

1 Pëtero 3.18-22

Teie ta tätou faaìteraa parau ia au ta Pëtero faahitiraa,

18 I pohe na hoì te Metia iho no te hara hoê poheraa, te taata parau tià no te feiä parau tià òre, ia tae tätou ia na i te Atua ra, i täparahi-pohe-mau-hia o ia i te tino ra, i faaorahia rä e te Värua: 19 o ta na ia i aò atu i te mau värua e vai i roto i te täpeàraa i teie nei; 20 o tei òre i faaroo i mütaa iho ra, i te faaòromaìraa roa o te Atua a tiaì ai i te ànotau ia Noa ra, i te tärairaa i te pahï ra, i ora ai e toofanu puè taata i te moana, oia hoì nä taata toovaù ra. 21 E o tei au i te reira ra, o te päpetito ia, e ora ai tätou atoà i teie nei eiaha i te haapaeraa atu i te viivii o te tino nei, i te parau rä i te âau hapa-òre i te Atua, i te tiàfaahouraa o Ietu Metia ra: 22 o tei reva aè nei i nià i te raì, e tei te rima àtau o te Atua ra; e ua tuuhia te mau merahi, e te feiä mana, e te feiä hau, i raro aè ia na.

Pärahi tätou

Haamaitaì tätou i te Atua i te hôe reo himene.

 

Himene.

Pure.

Pure tätou i te Atua Nui Tumu Tahi, ua ineine mätou i te taiòraa ma te faaroo i te faufaa o te mau  parau e vai ra i roto i te mau tïtauraa e türama i to mätou âau, e te Atua e aroha mai ia mätou te taata hara nei. Âmene.

 

Taiòraa.

Märeto 1.12-15

To Ietu tämataraahia i te mëtëpara

(Mät 4.1-11; Ruta èv 4.1-13)

12 I reira ra te Värua i te tonoraa ia na i te mëtëpara ra. 13 E e piti täau o nä ruì i te mëtëpara ra, mä te rämähia mai e Tätani; i rotopü i te mau puaa taehae ra; e ua poihere mai ra te mau merahi ia na.

To Ietu pororaa i te Èvaneria i Tarirea

(Mät 4.12-17; Ruta èv 4.14-15)

14 Ia täpeàhia rä Ioane, haere atu ra Ietu i Tarirea, i te parau haereà i te Parau Maitaì o te Pätireia o te Atua. 15 Na ô atu ra: Ua tae i te tau, te fätata mai nei te Pätireia o te Atua  A tätarahapa, a faaroo mai i te Èvaneria nei.

Na te Atua e haamaitaì i te täiòraahia ta Na Parau

 

Pure

Pure tätou i te Atua, ua taiò iho nei mätou i ta òe Parau Maitaì, a tauturu mai ia mätou te mau vahi tei òre i naeàhia e mätou i te ìte i te märamarama e te paari. Âmene.

Haamaitaì tätou i te Atua i te hoê reo himene.

 

Himene

Parau Faaära

Himene püpüraa moni.

Pure Ärai

Pure tätou i te Nui Tumu Tahi, ua tae i te tau te tiàoro nei to Tämaïti te fätata mai nei te Pätireia o te Atua  a tätarahapa e faaroo mai i te Èvaneria nei. I teie tau ta mätou e ora nei, i te haafifiraa a teie maì viivii e faataupupü roa nei to mätou oraraa vaamataèinaa, tei tuu roa te mau ùtuafare o ta òe mau tamarii no Mäòhi Nui nei i roto i te èreraa, e te òhipa òre. I te mea ua ö mätou i roto i te ôpape no te täpihooraa, tei ôpape tei faatea ia mätou i roto i te hoê oraraa tei reira te topatari, to mätou ia öraa i roto i te tärahu. Teie tärahu tei faarehu i to mätou feruriraa. Te mätau ra te tahi pae i te reira rehu, âreà te tahi pae, te perehahu rii noa ra. Ua pärahi roa te tahi pae, aita e tiàturiraa faahou, aita e tiaìraa. E au ra e, i mua i te maitaì e te ìno, aita e maitaì aita e ìno,  no te mea aita e òhipa e faahitimahuta faahou ra i to na värua. Ua manunu roa o na i te manunu pohe. Mai te mau taata atoà ia ihu, te hape nei o na i te èà maitaì e, e èà ìno, e te èà ìno ra e èà maitaì ia. te horo püpara noa nei te taata i te àveià òre.

Ua tae i te tau e tätarahapa te hinaaro nei i te Atua, ia òre hoì tätou ia riàrià i te ìno, e te parau-tià-òre, te haavare, te manaò ìno, aore ia e vai iho noa tätou ia tupu ruperupe noa na taua mau ìno atoà ra, ia òre hoì tätou ia horoà i to tätou püai no te haapaò i te reira mau mea atoà e nahea ia te Atua e riro faahou ai, ei Atua no tätou, e nahea ia tätou e riro mau ai ei tamarii atoà nä na. E nahea ta na parau e riro ai ei parau maitaì no te arataì ia tätou i nià i te èà e tupu ai te hau, te maitaì e te ora. Âmene.

Haamaitaì tätou i te Atua e tià mai tätou.

 

Himene âmui.

Pure a te Fatu.

E to mätou Metua i te ao ra.

  Ia raa to òe iòa

Ia tae to òe ra hau.

Ia haapaòhia to òe hinaaro

I te fenua nei mai tei te ao atoà na.

Ho mai i te mäa 

E au ia mätou i teie nei mahana 

E faaòre mai i ta mätou hara

Mai ia mätou atoà e faaòre nei

I tei hara ia mätou nei

E eiaha e faaruè ia mätou

Ia roohia-noa-hia na e te àti,

E faaora rä ia mätou i te ìno

No òe hoì te hau, e te mana,

E te hanahana, e a muri noa atu. Amene.

 

Teie te parau faaitoitoraa

Faaitoitoraa.

15 Na ô atu ra: Ua tae i te tau, te fätata mai nei te Pätireia o te Atua  A tätarahapa, a faaroo mai i te Èvaneria nei.

Haamaitaìraa.

12 Ua parau mai ra hoì te Atua, Teie te täpaò o te faufaa ta ù e tuu nei ei täpaò no ù, e no òutou na, no te mau uì atoà a muri noa atu: 13 O ta ù anuanua i roto i te ata ra ta ù ia e haapaò nei, ei täpaò no te faufaa na ù i to te ao atoà na.

 

Teraì òr. Faatura.

 

Publié dans Aòraa

Pour être informé des derniers articles, inscrivez vous :
Commenter cet article