Ioane 20, 1-10
Tapati 20 no Mati 2014
Mau taioraa.
Taramo 118 : 1 - 20
Ofaì faauêhia
Ùtuafare
Tiàturiraa
Mataù
Ohipa 10 : 34 - 43
Papetitoraa
Mana
Parautià
Fatahinuhia
Poroiraa
Torota 3 : 1 - 4
Tïtauraa
Faatiàhia
ààu
ora
Ioane 20 : 1 - 10
Mahana matamua
Te menema
Faaiteraa
Tiàfaahouraa
Tumu parau Te rai e te fenua.
Ei taioraa tumu Ioane 20 : 1 - 10
Ei irava tumu 20 : 8 vh Ite iho ra o ia e faaroo atu ra, oia hoi, Ua ite, e ua tiàturi.
Te parau no te tiàfaahouraa o te Fatu, ua haamata ia te reira i roto i te menema te vahi i tuuhia to na tino i te faraite poheraa .
O maria i Maratara, Petero, e te pîpî herehia, o ratou e toru nei te mau taata, o ta te Evaneria e faaite nei, ei mau ite i te hoê menema taata ore i roto, tei faataahia te ofai i opani i te vahi tomoraa.
O Maria i Matatara, i te mahana matamua o te hepetoma. oia hoi, i te tapati matamua roa no te mahana o te mau taata teretetiano, tei parauhia te te tapati pata, no te tiàraa o te Fatu mai roto mai i te pohe. Te arehurehu noa ra i tae ai o ia i mua i te menema, tei iritihia te ùputa. Ei haapapuraa teie e, ua tuuhia na o Ietu i roto i te menema i opanihia e te ofai teimaha. Ma te manao e, ua eiahia te tino o Ietu, i horo ai o ia e faaite ia Petero no te haere e hio i teie ohipa tià ore.
I to Petero faarooraa i teie parau àpi, aita te tino o te Fatu i roto i te menema, hohoro atu ra o ia, e te pîpî herehia e Ietu, na mua atu ra o ia i te menema, aita ra o ia i tomo atu i roto. Areà ra o Petero tomo roa aè ra i roto, ite aè ra e, te àhu i tuuhia o Ietu i roto te vai noa ra ia, te àhu ra i tuuhia i nià i to na upoo ei tapoiraa i to na mata, ua tiàfetuhia ia, ma te faataa to na vairaa.
Na teie mau ohipa i tupu i roto i te menema,e haapapu e, aita te tino o Ietu i eiahia.To na auraa ra, ua tià mau te Fatu, ua vai noa teie menema, ma te tino pohe ore,e tià ia parauhia e, ua riro noa teie menema, mai te hoê vahi i reira o Ietu i te haamaharaa i to na rohirohi i te
ohipa rahi tei tupu i te faraite poheraa.
E i te tomoraa, te pîpî herehia e Ietu i roto i te menema, ite aè ra, e ua tiàturi iho ra.(ir 8 vh).
I te iho ra o ia e faaroo atu ra.
Ua riro no te pîpî herehia teie menema taata ore i roto, e teie mau àhu vehi i tufetuhia, mai te hoê reo tei parau ia na e ua tiàfaahou Vau. Ua ravai te mau mea ta na e hio nei, no te faatupu i to na faaroo e to na tiàturiraa i te tiàfaahouraa no to na Fatu. E ere i te mea faufaa ia ite mata o ia i to na Fatu, ua faaroo o ia i teie nei.
Te faarooraa i te tiàfaahouraa o Ietu e te ora mure ore, te faatupu nei ia i te oaoa tumu i roto i te oraraa no te mahana tatai tahi. E aha te faufaa no te oraraa, ahiri te tiai noa nei tatou i te mahana poheraa e aita atu ai ? E aha te faufaa no te mau ohipa ta tatou e rave nei, mai te peu e, na te pohe e faaoti i te mau mea atoà ? E mea faufaa ore te mau ohipa i ravehia, te faaoromairaa i te mau ati e te mau pohe o teie nei ao, te mauiui, te poia e te poiha, e mea faufaa ore te aroha e te hamani maitai ia vetahi ê, mai te peu e, aita to tatou faaroo i te tiàfaahouraa no Ietu.E mea tià ia te maa parau ra " e àmu tatou e e inu hoi, ananahi tatou e pohe ai" Teie ra, ia haamaitaihia te Atua, ua tiàfaahou Ietu,ua ofatihia te tara o te pohe, e ua iriti i te ùputa no te ora mure ore i mua ia tatou.A rave i te ohipa ma te oaoa. à amo i te mau hopoià atoà ma te reàreà o te ààu. Noa atu te mau mea roohia mai ai tatou i roto i teie nei ao, eita e tià i taua mau mea ra, ia iriti i te oaoa ta te tiàfaahouraa e ninii nei i teie mahana i roto i te ààu no te feia atoà tei faaroo i te Fatu ora ia Ietu. Te ùputa ta na i iriti i mua ia tatou, e ore ia e tià i te hoê mana ia opani, e ta na i opani e ore e tià ia iriti. No te mea, te ora nei o ia,e ora atoà tatou. Na teie mau parau e faaite i te ora ta Ietu i faatupu i te mahana matamua o te hepetoma. E hohoà te parau no te tiàfahouraa o Ietu mai te hoê metua vahine tei tô, e tei fanau i te aiu àpi. Ei faaiteraa te vai mau ra te tiaitururaa ora no te mau tau e a muri noa atu. Te ohipa i tupu i te tiàfaahouraa o Ietu, ua haafanauhia te hoê tiàturiraa àpi, te hoê faaroo àpi, tei parauhia te nunaa Teretetiano. Ua niuhia teie nunaa àpi i nià i te tiàfaahouraa, no te ora mure ore, eita atu ra na te pohe e faatere teie nunaa, na te ora ra o ia e aratai i roto i ta na mau faanahoraa.
Ua fanau te hoê faaroo àpi, no te hoê nunaa tei tiàturi i te Atua Ora, tei horoa i te taata i te haafatataraa i pihaiiho i te terono no te parautià.Te ohipa a teie nunaa àpi te àro tamauraa ia, ia tupu te faaiteraa na roto i te haehaa, ei ia raa te aroha, te here, e te hau i te mau vahi atoà, e i roto i te mau ui atoà.
E ite atu ra, e tiàturi iho ra.