Mataio 25,1-13

Publié le par Mapuanga terai

Mataio 25, 1 – 13 E ara

Mau manaò mätamua.

Eiaha e taia, te feiä faaroo e ìmi nei ia Iehova na roto i te tiàturiraa, e vai ineine noa rätou i te mau taime atoà, e noa atu te huru o ta rätou mau hopoià. Aita to rätou mau manaò e haafifi nei i te taere o te Atua, to rätou ra manaò rahi ia ineine maitaì rätou i te mahana, te ruì e te hora e tae mai ai te Atua no te òroà haaipoiporaa. Na to na haehaa, e to na veve e faaitoito ia òre o ia e maìri i muri. To na tiàturiraa i te iòa o te Atua, e òre ia o ia e haavare, e vai maite ia te reira. I te mea te ìte nei o ia te aroha e te ora tei roto ia i te Atua, tei horoà ia na i te itoito i te araraa ma te taia òre A tupu atu ai te pätoìraa, te faaìnoraa, na roto i te mau òhipa e ìtehia ai te maitaì. Na te reira e horoà i te feiä faaroo te òaòa, tei parahi tämau noa i roto i te mau poroìraa a te Atua. Ei faaìteraa i te upootiàraa te aroha o te Atua. Te upootiàraa o te feia faaroo o to rätou ia vai ineineraa, noa atu ua vareà rätou i te taòto, ua ineine, oia hoì to na auraa teie manaò, e taòto ma te vai ineine noa. E aha ia e noaa ai te taiaraa, e inaha ua ineine, àreà ra tei òre i ineine ra e noaa ia te taiaraa.

Ia maìri te taòto o te taata faaroo i roto ia Ietu, e faaroo o ia i te reo o te Fatu i te mau taime atoà. E ua ineine atoà o ia i reira i te faahoìraa i te Atua ra, tei na rotohia i te hanahana o te Metia. O teie te òhipa ta te na paretenia tino àhuru i rave te tiairaa i te tane faaipoipo àpi, èi faahanahana i teie òroà. Tei ìtehia e toopae tei vareà roa i te taòto ma te ineine òre, e toopae tei vareà i te taòto ma te ineine. E i te hora mau ra i faaroohia ai te pii, teie mai nei te tane faaipoipo âpï, tei òre i ineine, ua vai ia i roto i te hepohepo, àreà ra tei ineine ra, ua ìte ia i te mahanahana no te òroà faaipoiporaa. Tei toe mai ra i rapae, te reo mai ra o te Fatu e ara, eiaha e mataù.

No te aha, e aha te tumu ?

No te mea , ua momoàhia tätou i te tane faaipoipo, o ta Pauro ia e faaìte nei i roto i te Torinetia piti pene 11 i te ìrava 2, i te naòraa e TE MANAÒ NEI AU IA ÒUTOU I TE MANAÒNAÒ ATUA ; UA MOMOÀHIA ÒUTOU E AU I TE TANE HOË, IA PUPU ATU VAU IA ÒUTOU EI PARETENIA VIIVII ÒRE I TE METIA RA.

No reira te änihia nei i te feiä faaroo, IA ARA E IA VAI IENINE NOA , i te hora no te tane faaipoipo.

I roto ra i te pärapore e faatiàhia nei e Ietu, no te òroà faaipoiporaa, tei taaê roa i te mau faaipoiporaa ta tätou i ìte. I reira to te tane faaipoipo e to na mau hoa haereraa e färerei i te vahine faaipoipo i to na ùtuafare. Ua tono te vahine faaipoipo i na potii i te èà tià èi veà no te färii i te tane faaipoipo i te ahiahi o taua manaha ra. Te vai ra e pae i rotopu ia rätou tei faaineine maitaì i ta rätou mau ramepa, te vai atoà ra e pae tei òre i manaònaò noa aè i te rave i te tahi maa hinu no ta rätou mau ramepa. Ua tuu te tiàturiraa i roto i te navaì o ta rätou hinu e te vitiviti o te tane faaipoipo.

E teie nei, e ara, aore hoì òutou i ìte i te mahana e te hora e tae mai ai te Tamaiti a te Taata.

O vai te pupu taata ta Ietu e horoà nei i teie parau ?

  1. I te mau faatere faaroo, o te òre i rave i te ôhipa ta te Atua i faaue ia rätou e rave, o rätou tei naeàhia i te faahaparaa tià a te Atua. I mua i te parau no te àti e fatata mai ra, aita i maoro roa no te taui i te haereraa. Aita ra teie faaäraraa i puta i roto i te àpoo no te tarià, o te tumu ia i huri – taere – roa - hia ai te òire no Ierutarema i te matahiti 70, e tei arataì i te nunaa Àti – Iuta i roto i te purararaa.
  2. I te mau pîpî iho. Ua parau Ietu ia rätou e haere mai o ia i roto i teie nei ao no te faaìte e te mana nei te Atua i nià i te taata. E tiàmaraa to te taata no te faataa ia na no te Atua, e aore ra, no te àro atu i te Atua. E rave rahi taime ua tïtauhia te taata tataì tahi ia rave i ta na faaotiraa, no te àpee i to na Fatu i roto i to na mau àti e to na mau poheraa. Ua ìte atoà ra tätou i te ineine òre no te mau pîpî i mua i teie tïtauraa, ua horo rätou ia au i te faaìteraa a te (Mataio 26 : 56).

E ara eiaha e mätaù, i roto i te parau ta tätou e hiò nei, te faaìte mai ra o Ietu, te parau no te HAU O TE ATUA, te vai ra te tahi ôhipa e tïtauhia i te taata mai teie mau paretenia tei mau i ta rätou mau ramepa e tei haere e farerei i te täne faaipoipo âpï. No teie mau paretenia, te ìte ra tätou e aita rätou i hoê maitaì no teie farereiraa. Te auraa ta tätou e ìte ra, è ère te mau taata atoà te fanaò i te hau o te Atua. Te feiä e haapaò i te hinaaro o te Atua, o rätou te fanaò i terä hau, e te feiä tei òre e haapaò i te hinaaro o te Atua, e au rätou i teie mau paretenia tei òre i farerei te täne faaipoipo âpï. Èita te mau paretenia haapaò – òre e farerei i te täne faaipoipo âpï. Te päpü ra ia tätou, te faaìte noa mai ra te parau a te Atua ta Ietu e horoà ra i te hinaaro o te Atua. È ère na te Atua e faatano mai ia na i nià i te taata, na te taata ra, e faatano ia na i nià i te Atua.

Ia ora na.

Publié dans Aòraa

Pour être informé des derniers articles, inscrivez vous :
Commenter cet article